Ventilacija sa rekuperacijom

Ventilacija sa rekuperacijim topline je proces u kojem se u zgradama uključuje izmjenu onečišćenog unutarnjeg zraka i vanjskog, svježeg zraka. Za to se brinu ventilacijski uređaji ugrađeni u strojarnici zgrade. Kanali odnosno kanalski razvod omogućuju distribuciju zraka u pojedine prostorije.

Proces vraćanja topline u zgradu naziva se rekuperacija ili ventilacija sa rekuperacijom. Uređaji za profesionalnu ventilaciju Menerga iz njemačke već su standardno opremljeni rekuperatorima koji osiguravaju najvišu razinu uštede energije. Visoki stupanj rekuperacije znači veći postotak energije vraćene u zgradu, što izravno znači veću financijsku uštedu u mjesečnim troškovima energije.

Tvrtka Menerga, razvila je različite tipove ventilacijskih uređaja i sustava, koji su namijenjeni za određene tipove prostorija. U svom asortimanu ima više od 20 različitih familija uređaja, a namijenjeni su ventilaciji i klimatizaciji hotela, poslovnih zgrada, kuhinja, bazena, restorana, proizvodnih hala, industrijskih objekata, pekara itd. To unači ventilacija sa rekuperacijom strogo prilagođena prostoru.

Svaki je uređaj prilagođen svojoj vrsti prostora i uvijek nudi optimalnu energetsku učinkovitost u skladu sa zahtjevima. Na primjer, uređaj za ventilaciju bazena potpuno će se razlikovati od uređaja za ventilaciju u kuhinji, jer su potrebni uvjeti djelovanja značajno drugačiji u prostoru bazena nego u prostoru kuhinje.

Prostori bazena zahtijevaju visoku temperaturu zraka, odvlaživanje i prije svega, veliku količinu vanjskog, svježeg zraka. Drugačije je u kuhinji, gdje je potrebno često hladiti zrak, jer je često prevruć, odsisavati ga na ključnim mjestima (iznad štednjaka) i spriječiti da mirisi ulaze u prostorije u kojima su gosti.

• Za bazene: Thermocond

• za kuhinje: Adsolair

• za hotel: Adconair

• za bolnišnice: Adsolair, Adconair

• Za poslovne stavbe: Resolair

• za športne dvorane: Dosolair 54

• Za restavracije: Resolair

• za vrtce in šole: Trisolair, Adsolair

• za proizvodne hale: Adconair

Ispravno rješenje je da u zgradama s dobrom izolacijom i odličnom zrakopropusnosti osiguramo ventilaciju prostorija s energetski štedljivim klimatizacijskim uređajima – prisilna ventilacija.

U zgradama moramo osigurati ventilaciju s visokim stupnjem rekuperacije ili regeneracije, što će pomoći da se otpadna energija povratnog zraka prenese na vanjski zrak. To eliminira potrebu za otvaranjem prozora, održavanjem energetske ravnoteže i značajnim uštedama na operativnim troškovima zgrade.

Pri odabiru uređaja za klimatizaciju potrebno je obratiti pozornost na visoki stupanj povrata energije i malu potrebnu priključnu snagu. To su dva glavna čimbenika koja treba uzeti u obzir već u fazi ulaganja u energetski sustav zgrade, odnosno u fazi projektiranja zgrade. Ovi će čimbenici zasigurno dugoročno, najviše smanjiti operativne troškove zgrade. Svakako je istina da je najisplativije ulaganje u uređaj ono koje:

• štedi energiju,
• smanjuje mjesečni račun za energiju i rad,
• smanjuje potrebnu priključnu snagu,
• smanjuje ukupnu investiciju u energetski sustav zgrade.

Povrat investicije visoko učinkovite ventilacije klimatizacijskim uređajem iznosi između 2 i 3 godine. Ali, kvalitetni klimatizacijski uređaji mogu biti korisni više od 20 godina. To znači da ćemo nakon otplate ulaganja, štedjeti energiju sljedećih 18-20 godina. Dakle, najbolji alternativni izvor energije ostaje: ušteda energije!

Problem kod ventilacije zgrada je u tome što je općenito prihvaćeno da je ventilacija u zgradama visok trošak – kako pri investiciji, tako i kod upravljanja zgradom. U tvrtki Menerga znamo da to nije nužno tako. Ispravnim projektiranjem zgrada i odgovarajućim uređajima za klimatizaciju, moguće je postići optimalnu razinu udobnosti uz investicijski trošak koji nije značajno viši od klasičnih uređaja.

Prosječna osoba u zapadnom svijetu:

• preživi cca. 90% svog vremena unutar zgrade,
• “udiše” više od 12.000 litara zraka na dan.

Prema istraživanjima, u prosječnom prostoru zapadnih zemalja, zrak u zatvorenom je pet puta prljaviji od zraka na otvorenom.

Među najveće unutarnje onečišćivače zraka spadaju:

• Biološko zagađenje: plijesan, bakterije, prašina i grinje, mikroorganizmi, ljudska “perut”, perut životinja u privatnim kućama…
• Zagađenje izgaranjem: ugljikov monoksid, dušikov dioksid, ugljikov dioksid, pasivno pušenje…
• Hlapljivi organski spojevi: plinovi iz boja i lakova, pesticidi, kemikalije iz kemijskog čišćenja odjeće…

Razmislite koliko dugo boravite u nepravilno ventiliranim prostorijama i koliko puta ste u doticaju s gore spomenutim faktorima prljavog zraka? Zrak ima značajan utjecaj na životnu zdravlje i udobnost. Značajno utječe na:

• ljudsko udobnostu prostoru,
• životni komforunutar zgrade,
• ljudsku produktivnost,
• ljudsko zdravlje.

Loš, zagušljiv zrak stvara ljudima sve više zdravstvenih problema. Zbog tog ustajalog i prljavog zraka, u neventiliranim prostorima često se javljaju brojni problemi koji narušavaju zdravlje, a kratkoročno i dugoročno utječu na otpornost ljudi.

Tu je uključeno:

• glavobolja i kronična glavobolja,
• problemi s koncentracijom, što dovodi do pada produktivnosti ljudi na radnom mjestu,
• nadražaj očiju, nosa, grla i pluća,
• astma i alergije,
• suhe oči,
• iznenadni umor,
• svrbež,
• respiratorne infekcije.
• srbečice,
• dihalne infekcije.

Klasično rješenje je, naravno otvaranje prozora, tj. prirodna ventilacija. Na taj se način sve prostorije redovito provjetravaju, te se loš zrak mijenja svježim.

Ali tu leži zamka: kako biste spriječili curenje topline zimi i hladnoće ljeti, izoliramo zgrade i osiguravamo njihovu kvalitetnu zrakopropusnost. Zatim, kako bismo prozračili prostorije, otvaramo prozore i svu energiju koju smo uštedjeli na temelju dobre izolacije i zrakopropusnosti bacamo „bezglavo“ kroz prozore… To je razlog zašto je to potrebna ventilacija sa rekuperacijom.

Otvaranjem prozora narušavamo energetsku bilancu u zgradi i povećavamo operativne troškove, jer vanjski zrak koji ulazi u prostor, zimi treba podgrijavati, a ljeti hladiti.

U zgradama u kojima se ne osigurava odgovarajuća količinu vanjskog, svježeg zraka, često dolazi do tzv. sindroma bolesne zgrade (“sick building sindrome”). Ljudi koji rade i žive u takvim zgradama počinju imati različite simptome bolesti: glavobolju, vrtoglavicu, otežano disanje, gušenje, nadraženost gornjih dišnih putova, pospanost, peckanje očiju, manje motivacije za rad. Više o sindromu bolesne zgrade: ovdje.

U Hrvatskoj su na snazi ​​Pravilnik o ventilaciji i klimatizaciji zgrada koji precizno definiraju potrebnu kvalitetu i temperaturu zraka u prostorima. Uz osnovni zahtjev da zrak u sobi mora biti svjež, ugodan, bez mirisa i ne smije ugrožavati zdravlje, on također definira potrebni protok vanjskog zraka po osobi, te volumnu izmjenu zraka. Kompletni pravilnik dostupan je ovdje.